Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Brojevi 2-3, 2009.
Prethodno priopćenje
Tonći Kokić 
orcid.org/0000-0002-6918-0666 ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet 
str 169-193
Sažetak:
Teorija biološke evolucije prihvaćena je kao neosporna znanstvena činjenica u prirodoznanstvu, no njezin utjecaj nadilazi područje znanosti. Zato teorija evolucije uz svoj visok utjecaj u znanosti ima i izvanznanstvene implikacije (politika, religija, etika, kultura). Teorija evolucije nije završena jedinstvena teorija nego dinamično područje s više različitih teorija ili skupina teorija. Uz to, ne postoji konsenzus oko načela koje pokreće preoblikovanje i umnažanje organskih oblika nego više načina objašnjenja evolucijskih promjena. Mogućnost pluralističkog objašnjenja evolucijskih činjenica i načela doprinos je suvremene filozofije znanosti koja ne vidi znanstvene teorije kao završene oblike podložne tek ispitivanju formalne i logičke strukture nekog stupnja
posjedovanja znanja, nego kao promjenjive tvorevine koje se stalno preoblikuju i usavršavaju. Slijedeći taj cilj, ovaj rad uz određenje načela teorije evolucije predstavlja četiri alternativne teorije ili skupine teorija: 1) skupinu saltacionističkih teorija; 2) neolamarkizam; 3) ortogenetske teorije i 4) teoriju morfogenetskih polja. Alternativne teorije tvore brojne koncepcije koje pokušavaju usavršiti dosadašnja rješenja ili odgovoriti na neodgovorena ili loše odgovorena pitanja unutar standardne teorije evolucije. Stoga, proučavanje alternativnih teorija evolucije nije iracionalno i nelogičko jer može doprinijeti napretku znanosti. Promjenjivost znanstvenih teorija upućuje na mogućnost daljnjeg razvoja znanstvenih teorija pa ni standardno gledište teorije evolucije također nije neupitno.
Ključne riječi:
alternativne teorije; evolucija; morfogenetska polja; načela preoblikovanja; neolamarkizam; ortogenetske teorije; saltacionizam
URI:
https://zbornik.ffst.unist.hr/?p=1671