Starohrvatske povijesne teme u suvremenom narodnome pripovijedanju

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Brojevi 2-3, 2009.

Izvorni znanstveni članak

Marko Dragić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet 

str 21-44

Icon
2-3_02_Dragic PDF

Sažetak:

Rad obuhvaća četrnaest poglavlja u kojima se navode i u povijesnom, etnološkom i antropološkom kontekstu interpretiraju suvremene predaje o starohrvatskim sudbonosnim povijesnim događajima i osobama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Starohrvatsku epohu autor datira od dolaska Hrvata u današnje krajeve do smrti najboljega hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira. Od toga razdoblja do današnjih dana narod usmeno-književnom komunikacijom pripovijeda o: kraljicama Tugi i Bugi i njihovom bratu Klukasu; svecima: Dujmu, Tripunu, Vlahu, Donatu, Ivanu Trogirskome, blaženom Ivanu Vladimiru, dukljanskome kralju. Tu su i predaje o lukavstvu Bračana koji su se obranili od Saracena, kralju Tomislavu, te o posljednjem hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru i njegovom sinu Radovanu. Te predaje imaju estetsku i životnu funkciju, a kada se usporede s povijesnim izvorima njihova je srž istovjetna, ali aristotelovski kazano poezija je istinitija i povijesnija od povijesti i treba je ozbiljnije shvatiti od nje. Primjeri navedeni i multidisciplinarno interpretirani u ovom radu nedvojbeno dokazuju bogatu, ali surovu hrvatsku povijest. Svaki narod treba poznavati svoju prošlost i učiti iz nje. Opća poruka hrvatske tradicijske kulture i književnosti je da svoje treba voljeti i živjeti u skladu, a tuđe poštivati.

Ključne riječi:

hrvatske povijesne predaje; kraljevi; povijest; sveci

URI:

https://zbornik.ffst.unist.hr/?p=1614