Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Broj 5, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Anita Runjić-Stoilova 
orcid.org/0000-0001-5060-2083 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska 
str 115-128
Sažetak:
U radu se analizira figurativnost u hrvatskim dnevnim novinama. Cilj je rada bio utvrditi koji su tropi u njima najzastupljeniji te koje su novine najfigurativnije. Tropi su slikoviti izrazi nedoslovnoga prenesenoga značenja. Mogu se prevesti na neki drugi izraz, uključujući nulti, koji ima logički gledano točno značenje. Uporaba tropa motivirana je iz duboka: potrebom za oblikovanjem u riječima – poetikom i potrebom za adekvatnošću izraza (Škarić, 2000:119). Tropi su uobičajeni u svakodnevnom govoru, i za razliku od drugih figura u govoru (poput anafore epifore, aliteracije, asonance itd.) uže su povezani sa sadržajem nego s formom ili strukturom. U ovom se
radu uočeni tropi grupiraju, prema pojednostavljenoj Kvintilijanovoj (1985) podjeli, u šest kategorija: metaforu, metonimiju, sinegdohu, antonomaziju, perifrazu i ostalo, što uključuje hiperbolu, alegoriju, personifikaciju, ironiju, litotu i epitet. Analizom su obuhvaćene četiri tiskovine: Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i 24 sata.
Izdvojeno je 964 tropa, a rezultati pokazuju da su tropi najzastupljeniji u Slobodnoj Dalmaciji. U analizi posebno mjesto zauzima metafora, a svojom zastupljenošću u publicističkom stilu potvrdila je najznačajnije mjesto među tropima.
Ključne riječi:
antonomazija; dnevni tisak; figure; metafora; metonimija; perifraza; sinegdoha; tropi
URI:
https://zbornik.ffst.unist.hr/?p=1253