Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog fenomena

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Broj 1, 2008.

Izvorni znanstveni članak

Anči Leburić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3705-9930 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Zorana Šuljug ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

str 131-146

Icon

01_09_Leburic_Suljug PDF

Sažetak:

Autorice u tekstu afi rmiraju važnost istraživanja jezika kao društvenog fenomena. Istraživanje jezika posebno je značajno utoliko što možemo mnogo saznati o načinu na koji je društvo strukturirano, kako društvo funkcionira te koje su najznačajnije
uglavnom latentne pretpostavke o drugim ljudima. Sve to pridonosi boljem razumijevanju nas samih i naših odnosa prema drugim ljudima u komunikacijskim procesima i komunikaciji općenito. Proces istraživanja jezika odvija se kroz šest aktivnosti. Prva aktivnost uključuje određivanje problema i postavljanje pitanja te određivanje najprikladnijeg pristupa i izvora podataka. Vezano uz pitanja koja se postavljaju autorice u tekstu posebno odabiru i afirmiraju sociokulturni pristup istraživanju jezika. Također smatraju da proces prikupljanja podataka, bez obzira koja pitanja postavljamo i koje istraživačke pristupe koristimo, mora biti sustavan. Nadalje, autorice raspravljaju o prednostima i nedostacima najčešće korištenih
metoda prikupljanja podataka kao što su: intervjui, upitnici, think aloud protokoli, promatranje, videozapisi, osobni dnevnici i arhive. Nakon prikupljanja podataka slijedi njihovo kodiranje i analiza, zatim njihovo kvalitativno i kvantitativno interpretiranje i naposljetku osvrt na rezultate i njihova prezentacija. Autorice na kraju konstatiraju da se istraživanje jezika i kulture sa sociokulturološke perspektive svodi na razumijevanje svjetova, identiteta, i uloga u društvenim akcijama. Zbog složenosti i slojevitosti ljudske komunikacije, nužno je za njeno
bolje razumijevanje razmotriti i jezične i kulturološke kontekste: socijalne strukture, institucionalne kontekste, komunikacijske aktivnosti i individualno iskustvo. Nadalje, to znači da otkrivanje značenja individualnog ponašanja zahtjeva smještanje u mnogo širi kontekst djelovanja, a razumijevanje društvenih djelovanja i stavova njihovo povezivanje s njihovim manifestacijama i primjerima kontekstu stvarnog svijeta. Podaci koje možemo upotrijebiti u analizi jezika i društva su brojni i složeni te zahtijevaju interdisciplinarni pristup koji će, zaključuju autorice, pridonijeti boljem razumijevanju jezika kao društvenog fenomena.

Ključne riječi:

interdisciplinarni pristup; istraživački proces; jezik; komunikacija; metode istraživanja; sociokulturne perspektive

URI:

http://zbornik.ffst.unist.hr/?p=1768