GOSPODARSKE VEZE BOSANSKOG VOJVODE RADOSLAVA PAVLOVIĆA I DUBROVČANA

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Broj 8 Prosinac 2016.

Pregledni rad

Ivana Jurčević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska 

str. 133-148

Icon

08_08_Jurcevic PDF

Sažetak:

Veliki bosanski vojvoda Radoslav Pavlović, jedan od područnih gospodara koji je obilježio bosansku srednjovjekovnu povijest I. polovice 15. stoljeća, svoju bogatu političku i gospodarsku aktivnost ostvaruje putem svojih odnosa s Dubrovčanima. Upravo će se u radu pratiti njegove gospodarske veze s Dubrovčanima na temelju kojih je ostvario velike novčane i robne prihode. Riječ je o trgovačkim poslovima, posebice prodaji olova, davanju carina u zakup kao i naplaćivanju carina, dobiti od uloženog novca pohranjenog u dubrovačku Komunu od prodaje dijela Konavala Dubrovniku. Ti odnosi ostvarivali su se preko Radoslavovih poslanika, poklisara, koji su u Dubrovniku uživali velik ugled i povjerenje. Uspješne gospodarske veze Radoslava Pavlovića s Dubrovčanima temeljile su se na predispozicijama koje su Pavlovići imali, primjerice posjedovali su važan rudnik kvalitetnog olova Olovo, kao i znatne carine u dubrovačkom zaleđu i na ušću Neretve te trgovačkim putovima koji su vodili u unutrašnjost, Bosnu, Srbiju, Ugarsku. Također, Pavlovići su imali i dio Konavala koje su Dubrovčani nastojali uključiti u planove svoga teritorijalnog širenja. Rudarski proizvodi u izvoznoj trgovini srednjovjekovne Bosne imaju važno mjesto, a upravo je bitno obilježje gospodarskog razvoja Dubrovnika od sredine 14. stoljeća razgranata posrednička trgovina rudarskim proizvodima srebrom i olovom iz Bosne i Srbije. Važno je da se u trgovinu bosanskim olovom, osim Dubrovčana, bosanskoga kralja i feudalaca, kakav je i Radoslav Pavlović, o čijem se doprinosu u radu i govori, uključuju i domaći ljudi. Najveći dio bosanskog olova iz Dubrovnika odlazio je na strana tržišta, Italiju, Španjolsku, Tursku, a samo je manji dio služio za lokalne potrebe u Dubrovniku. Izvoz bosanskog olova tekao je i preko Venecije. I vojvoda Radoslav Pavlović, kao i ostali područni gospodari i kraljevi, davao je svoje carine u zakup, najčešće Dubrovčanima, poput olovske i drijevske carine, čije je četvrtine bio vlasnik. Dobivali su od zakupaca ugovoreni iznos zakupa, što im je osiguravalo dobit. Ovaj je bosanski vojvoda imao carine i u drugim svojim mjestima u koja su Dubrovčani dolazili sa svojom robom. Na svojim je područjima vojvoda Radoslav propisivao svoje odluke o carinama, provoznim, usputnim te carinama na samom trgu gdje se i prodavalo.

Ključne riječi:

Radoslav Pavlović; Dubrovčani; zakup; carina; trgovina; dobit; poklisari; rudnik Olovo; Konavle

URI:

http://zbornik.ffst.unist.hr/?p=1057